| Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa var. persicae) |
|
|
Pepelnica breskve je kod nas česta bolest bresaka, kako u primorskim krajevima, tako i u kontinentalnom području. Za nju je karakteristično da se naglo razvije i pojavi. Među vrstama i sortama bresaka postoje dosta velike razlike u osjetljivosti. Naročito su osjetljive nektarine, na kojima štete mogu biti ogromne, i to na plodovima radi glatke pokožice.
Simptomi: Pepelnica napada listove, plodove i mladice. Na naličju (rijeđe i na gornjoj strani) listova nalazimo za pepelnice karakterističnu bijelu prevlaku. Napadnuti listovi žute, deformiraju se, plojka lista se između žila uvija, zaostanu u rastu i na kraju otpadnu.
Na plodovima nastane oveća pjega bijele boje. Na mjestu bijele pjege plod kasnije posmeđi. Česta je na plodovima i sluzasta izlučevina. Plod se deformira i često otpadne prijevremeno. Plod se može na tom mjestu i raspuknuti, a tada ga većinom zarazi monilija. Bolest dolazi većinom kada plod dostigne veličinu između lješnjaka i oraha, ali se može javiti i kasnije. Na zelenim mladicama javlja se bjeličasta prevlaka koja se postepeno širi prema vrhu mladice, dok ona još raste. Napadnuta mladica zakržlja, a može se i osušiti. Ako i ne propadne na njoj je malo cvjetnih pupova. Napad pepelnice dakle dovodi do rane defolijacije, propadanja plodova te smanjuje zametanje cvjetnih pupova.
Biologija: Pepelnica breskve je srodna s pepelnicom na ružama. Iako se radi o istoj vrsti, pepelnica s breskve ne prelazi na ruže i obratno. Ali je zgodan pokazatelj potencijalne infektivnosti ako te dvije vrste imamo u blizini. Pepelnica breskve dolazi i na bajamu dosta često. Biologija nije dovoljno istražena. Smatra se da gljiva prezimljuje kao micelij u pupovima (kao pepelnica jabuke) i da se onda razvija zajedno s tjeranjem tog pupa, vršeći zarazu na listovima gdje se na bjeličastim prevlakama razvijaju prve konidije. Te konidije šire dalje zarazu prema drugim listovima, izbojima i plodovima. Kasnije može vrlo brzo zahvatiti puno lišća i plodova.
Također gljiva može prezimiti kod nas i u obliku kleistotecija (peritecija), iako rijeđe.
Zaštita:Zaštita protiv pepelnice na breskvama i nektarinama počinje kad plodovi dostignu veličinu lješnjaka, odnosno negdje polovicom svibnja ili početkom lipnja, ovisno o godini. Zaštitu treba primjenjivati i poslije berbe.Na početku se zaštita vrši preventivnim sredstvima na bazi tekućeg sumpora i dinokapa, a kasnije dok se pojave prvi simptomi, koriste se kurativni sistemici.
Nino Ivančan
|
|||||||||||||
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
